Home Home
Otisak Otisak
Profil Profil
Intervju Intervju
Kolumne Kolumne
Globtroter Globtroter
Dnevnik Dnevnik
Bunker Bunker
Arhiva Arhiva
Najave Najave
Scena Scena
Anketa Anketa
Kontakt Kontakt


 

Otisak

 

Zašto su pali Stubovi kulture

 

ImageTo što "Stubovi kulture" nisu imali štand na prošlogodišnjem Sajmu knjiga delovalo je kao još jedan ekscentrični marketinški trik kome su i ranije pribegavali kada su nameravali da razdrmaju čitaoce. Kao ono kada su prvi u svetu objavili roman "3001: Konačna odiseja" Artura Klarka ili snimili reklamu u kojoj su tenzično najavljivali "Anđelu" Vladimira Arsenijevića rečima: "Još pet dana do izlaska... Još četiri dana do izlaska..." Ipak, autori "Stubova" su znali da se njihov izdavač neće pojaviti na Sajmu "zbog finansijskih problema i brojnih viših razloga". U nastavku cirkularnog pisma poslatog na adrese 35 autora "Stubova", pisalo je još i ovo: "Ponosni smo da su naši autori (otvaranjem sajma 7 puta u poslednjih 11 godina), naš osnivač (uvođenjem zemlje gosta 2001, obeležavanjem štandova nazivom ulica, itd.) i naša kuća (nastupom i opremom štanda) bar malo doprineli identitetu Sajma knjiga u prethodne dve decenije." A osnivač, Predrag Marković je, još pre Sajma knjiga, revoltiran nalazima Agencije za borbu protiv korupcije, rešio da proda "Stubove" za dinar, uz uslove da kupac ima bar jednogodišnje iskustvo u izdavaštvu, da je kapital sa područja Srbije, Crne Gore ili Republike Srpske i da poštuje uređivački koncept i preuzete obaveze. Kako se i očekivalo, "Stubove" niko nije kupio. Marković je optužen za "mogući sukob interesa" i "nespojivost dve funkcije", iako je nesporna činjenica da on od 2001. godine nije držao upravljačka prava, da se, kad je izabran za ministra kulture, "Stubovi" nisu javili ni na konkurs ministarstva za otkup knjiga za fondove javnih biblioteka, kao i da su u to vreme zatvarani prodajni objekti "Stubova". Posledice ovakvog poslovanja su bile katastrofalne, a najveću štetu su pretrpeli zaposleni, autori i, na koncu, čitaoci. Danas, "Stubovi" i dalje postoje, ali nemaju nijednog zaposlenog i ne objavljuju knjige. Poslednja značajna knjiga ovog izdavača bila je "Bonavia" Dragana Velikića, a formalno poslednja knjiga bila je "Antologija najboljih naslova" potpisnika ovih redova, objavljena u ediciji e-book.

 

A zašto je nestanak "Stubova" toliko uzbudio književnu javnost? Zar posle nestanaka BIGZ-a, "Nolita", "Prosvete", "Rada", "Svetova" ili "Narodne knjige" to nije postala uobičajena stvar u Srbiji? Podsećanja radi, "Stubovi kulture" su nastali 1996. godine, kao nastavak izdavačkog projekta "Vremena knjige" koji je započeo tri godine ranije. Projekat se bazirao na "stvaranju tradicije": okupljao je, pre svega, najbolje aktuelne srpske pisce, ali i objavljivao dela savremenih svetskih pisaca, kao i knjige iz oblasti istoriografije, političke teorije i ekonomije. Izdanja "Stubova" dobila su preko sto književnih nagrada, među kojima su pet NIN-ovih nagrada za roman godine, pet "Vitalovih" nagrada za najbolju knjigu godine, dve "Andrićeve nagrade" za najbolju knjigu priča i dr.

 

"Vreme knjige" je, Prema COBISS zapisima, objavilo 87, a "Stubovi kulture" 616 naslova u tiražu od 780.000 primeraka. Knjige "Stubova" su prevedene na 27 jezika i objavljene u 30 zemalja. Među najvažnijim autorima "Stubova", onima koji su isključivo objavljivali za tu kuću, bili su S. Velmar Janković, D. Kovačević, Lj. Simović, D. Albahari, L. Vegel, R. Petković, D. Velikić, V. Ognjanović, M. Prodanović, M. Pantić, V. Marković, G. Milašinović, S. Obradović i drugi. A ne treba smetnuti s uma da su neke od najboljih knjiga u ovoj kući objavili i V. Arsenijević, S. Basara, V. Despotov, J. Aćin, A. Gatalica, Lj. Arsić, V. Žurić, I. Marojević ili B. Adašević. Poslednjih godina "Stubovi" kao da su preuzeli misiju edicije "Prva knjiga" Matice srpske pa su objavili značajne prve knjige pisaca poput M. Vujičića, S. Srdića, D. Todorović ili A. Matića. Naravno, nemoguće je u jednom članku pobrojati sve autore "Stubova", ali je fakat da su neke od najznačajnijih knjiga ikada napisanih na srpskom jeziku potpisali urednici ove kuće: Predrag Marković, Tatjana Rosić, Gojko Božović i Ivan Radosavljević.

 

Odgovor na pitanje iz naslova nije lako dati. Da li je beskompromisnost uređivačke politike dovela do finansijskog kraha, jer od objavljivanja domaćih autora, koji pišu ozbiljnu književnost, ne može da se (pre)živi? Da li je "stubovski" način izdavanja, promovisanja i prodaje knjiga prevaziđen, jer danas - i kod nas i u svetu - na tržištu knjiga prođu ima samo ono što se može definisati kao "šareno, maleno, budali drago"? Ili je, prosto rečeno, misija "Stubova kulture" završena, a svako dalje objašnjenje izlišno. Postoje izdanja bez kojih je nemoguće zamisliti poštenu privatnu biblioteku u Srbiji, među takvima su svakako knjige "Stubova kulture".

 

Srđan Tešin

 
Knjige
 
Galerija
 
Strip
 
Muzika
 
Film
Advertisement